Pesticidi u hrani – koliko su štetni, možemo li ih izbjeći

Pesticidi-u-hrani-koliko-su-stetnimozemolih-izbjeci

Pesticidi su hemijska i rjeđe, prirodna odnosno mikrobiološka sredstva, koja se koriste u poljoprivredi za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa i glodavaca. Pessticidi se koriste za tretiranje voća i povrća, ali njihovih toksičnih tragova naći ćemo i u žitaricama, mesu i mesnim proizvodima te u životinjskom mlijeku.
U svakodnevnim namirnicama koje kupujemo u marketima i tržnicama mogu se nalaziti ostaci hemijskih i bioloških onečišćenja, u što ulaze različiti veterinarski lijekovi, metali i nemetali, biotoksini, histamini, mikotoksini i pesticidi.

Pesticidi – štetnost za ljudski organizam

Pesticidi su posebno dizajnirani kako bi uništili određene žive organizme, ali njihov spektar djelovanja nije ograničen samo na one vrste koje nanose štetu, što znači da djeluju pogubno i na ostala bića, uključujući i ljude. Čak i niske količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na ljudski organizam kroz godine, odnosno kroz redovno konzumiranje takvih namirnica. Posebno osjetljivu grupu čine djeca na čiji rastući organizam toksini iz pesticida imaju mnogo snažniji učinak. Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na živčani sistem te uzrokovati slabo pamćenje, teškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ovi simptomi su obično vrlo suptilni i razvijaju se vrlo polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima.
Također, toksini iz pesticida mogu uzrokovati i:

  • astmu,
  • alergije,
  • hiperosjetljivost,
  • hormonalne probleme,
  • bolesti reproduktivnog i probavnog sistema
  • Njihova sposobnost uništavanja zdravih stanica može dovesti i do razvoja karcinoma.

Ako uzmemo u obzir koliko malo zapravo znamo o uticaju pesticida na naše zdravlje, nije teško zaključiti kako ih vrlo olako koristimo u proizvodnji hrane, a namirnice tretirane njima konzumiramo svakodnevno.

Pesticidi – u kojim namirnicama ih imanajviše

Tokom uzgoja poneke namirnice se tretiraju pesticidima čak više od 20 puta, a nakon toga i s drugim hemijskim sredstvima kako bi što duže ostale svježe tokom skladištenja.

Najviše pesticida nalazi se u:

  • jagodama,
  • špinatu,
  • breskvama,
  • jabukama,
  • kruškama,
  • trešnjama,
  • grožđu,
  • celeru,
  • paradajzu,
  • paprikama,
  • krompiru,
  • krastavcima,
  • zelenoj salati,
  • grašku.

Citrusno voće je također snažno tretirano pesticidima iako se ponekad ne nalazi na listama “najopasnijih” namirnica jer se njihova kora, u kojoj je najveća koncentracija toksina, ne konzumira direktno.

Pesticidi – najsigurnije voće i povrće

Najsigurnije voće je tropsko, kao što su papaja, avokado, ananas i mango jer se te voćke i ne tretiraju pesticidima. Dinje, kivi i lubenice takođe su na bijeloj listi voća.
Povrće najmanje tretirano pesticidima uključuje:

  • kupus,
  • luk,
  • karfiol,
  • šparoge,
  • mrkvu,
  • patlidžan,
  • kukuruz šećerac,
  • gljive

S obzirom na to da se većina toksičnih tvari zadržava u kori namirnica, svako voće i povrće koje se može oguliti sigurniji je izbor od onog čiji je jestivi sadržaj direktno izložen pesticidima.

Pesticidi -kako izbjeći unos kroz hranu

Danas je vrlo teško pronaći namirnice koje nisu tretirane pesticidima. Iako organsko voće i povrće postaje sve dostupnije, organsko ne znači nužno i slobodno od pesticida, tako da je jedini način da budete sigurni u ispravnost svojih namirnica njihov uzgoj u vlastitoj bašti.
S obzirom na to da se najviše toksina zadržava na kori, obavezno ju odstranite.
Ako se kora ne može odstraniti, kao naprimjer kod dinja i lubenica, prije rezanja dobro ju operite kako se nožem ne bi prenijeli toksini i mikrobi u jestivi dio voća.
Izbjegavajte koristiti limunovu ili narančinu koru kao dodatak kolačima i drugim slasticama.

Voće i povrće obavezno pažljivo operite prije serviranja. Nekim namirnicama potrebno je posvetiti veću pažnju, naprimjer zelenoj salati koja se intenzivno tretira pesticidima, zato je najbolje svaki list pažljivo isprati nekoliko puta pod vodom.

Povrće s mnogo utora, poput kupusa i brokule može se tokom pranja nježno izribati čistom četkicom za zube.

Veću količinu voća i povrća možete natopiti u mješavini sirćeta i vode u omjeru 1:3 na nekoliko minuta, a nakon toga isprati toplom vodom.

Namirnice takođe možete isprati u vodi u kojoj ste rastopili dvije kašike sode bikarbone koja takođe može ukloniti dio pesticida.

Obratite posebnu pažnju na voće koje je premazano voskom kako bi izgledalo ljepše na policama marketa; vosak zadržava velik dio pesticida pa ga je potrebno odstraniti u gore navedenim mješavinama vode i sirćeta ili vode i sode bikarbone.


Željezo- namirnice koje podižu nivo hemoglobina

Iako se velik dio pesticida s voća i povrća uklanja termičkom obradom namirnice, treba imati na umu da se time smanjuje i njezina nutritivna vrijednost.

Na kraju, koliko god zastrašujuće zvučali podaci o hemijskom tretiranju voća i povrća, zasigurno je veća šteta organizmu uskratiti njihove vitamine i minerale od one koju čine pesticidi, posebno ako se prije konzumacije brižno očiste.

Previous Article

Kuhinja okuplja porodicu i mikrobe

Next Article

Steroidi – opasnosti umjetnih hormona

You might be interested in …