Nije opasan poput visokog pritiska, ali može biti jako neugodan. Kaže se da niskotlakaši žive dugo i loše. Krvni pritisak je snaga kojom krv pritišće na stijenke arterija u dvije faze otkucaja srca.
Sistolni (gornji) pritisak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije. Dijastolni (donji) pritisak vrijedi dok srce miruje između dva otkucaja. Iako prihvatljiv pritisak varira između pojedinaca, normalne vrijednosti sistoličkog pritiska su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim pritiskom, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog pritiska stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utiču položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Krvni pritisak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.
Simptomi niskog pritiska
Simptomi niskog pritiska uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Osim od hronično niskog pritiska, tegobe mogu nastati i od naglog pada pritiska. Naprimjer,padne li gornji tlak sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu, jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kisika. Mnogi ljudi podnose nizak tlak bez većih tegoba. Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka, a dobro se osjećate, dovoljne su povremene ljekarske kontrole. Ako su simptomi hipotenzije učestali ili naglašeni, obratite se ljekaru da biste povisili kvalitet života, a i zato što se iza niskog tlaka možda krije ozbiljnije stanje.
Medicina poznaje nekoliko tipova hipotenzije. Pojava niskog tlaka nakon jela zove se postprandijalna hipotenzija. Pretežno zahvata starije, a posljedica je navale krvi u organe probavnog sistema nakon jela. Posturalna ili ortostatska hipotenzija nastupa u stojećem stavu. Najčešće se javlja prilikom ustajanja, kad zbog promjene položaja i gravitacije dio krvi odlazi u donji dio tijela. U tom se slučaju naglo zacrni pred očima i blago zavrti u glavi. Najbolje je da se dižete postepeno – prvo sjednite, a onda ustanite. Posturalna hipotenzija češća je kod starijih ljudi i od nje pati petina starijih od 65 godina. Hipovolemijski šok najozbiljniji je oblik hipotenzije. To je nagao i intenzivan pad tlaka, zbog čega tkiva ostaju bez dovoljno kisika. Nastaje zbog obilna krvarenja, anafilaktičkog šoka ili trovanja krvi. Zahtijeva neodgodivu ljekarsku intervenciju radi očuvanja života.
Ako imate preko 50 ove zdravstvene savjete nemojte slušati
Nizak krvni tlak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja, od banalnih do ozbiljnih:
Dehidracija: Dovodi do niskog pritiska jer se zbog smanjene količine tekućine smanjuje i volumen cirkulirajuće krvi. Može je izazvati nedovoljan unos ili prekomjerni gubitak tekućine.
Trudnoća: Budući da se krvožilni sistem tokom trudnoće širi, krvni tlak ima tendenciju snižavanja. U pravilu, vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda.
Hormonalni poremećaji: Hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s manjkom, odnosno viškom hormona štitnjače uzrokuju nizak tlak.
Srčane tegobe: Vrlo spor puls (bradikardija), srčani udar ili otkazivanje srca također mogu dovesti do niskog tlaka.
Ostali uzroci niskog tlaka su adrenalna insuficijencija, nizak šećer u krvi, dijabetes zbog dehidracije uslijed pojačanog mokrenja, manjak vitamina B9 i B12, triciklički antidepresivi i Viagra.
Ako je uzrok hipotenzije nejasan ili ne postoji specifična terapija, za povećanje vrijednosti tlaka i ublažavanje tegoba preporučuje se svakodnevno uzimanje više vode, čajeva i sokova. Da biste se potakli na pijenje, jedite slaniju hranu i češće pregledavajte srce zbog mogućih neželjenih posljedica povećanog unosa soli. Izbjegavajte obilna jela, posebno ona bogata ugljikohidratima; jedite više manjih, raznovrsnih obroka; uključite u jelovnik voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i ćuretinu.
Kod niskog krvnog pritiska preporučujemo redovnu fizičku aktivnost radi bolje cirkulacije. Korisni su šetnja, plivanje, vožnja bicikla i druge aerobne vježbe. Izbjegavajte vježbe s naglim promjenama položaja tijela i one u kojima je glava ispod nivoa srca. Iako pri ustajanju sila teža tjera krv prema dole, tijelo to kompenzuje ubrzanim radom srca i sužavanjem krvnih žila, kako bi dovoljno krvi doprlo do mozga. Kod nekih ljudi kompenzacijski je mehanizam poremećen, što vodi do pada tlaka.
Pratite nas na društvenim mrežama